O kakvom je uspjehu riječ dovoljno govori podatak da se na razini Hrvatske prosječno odvaja i reciklira samo oko 15 posto komunalnog otpada, dok Zagreb odvaja samo jedan posto, piše Poslovni.hr

Velečasni Nikola Radić u svoje rodne Kremeniće kod Malinske na Krku upravo se vratio iz Omišlja, i to sa svojim automobilom na električni pogon, prvim na Krku. Čim ga je parkirao priključio ga je na struju, kako bi dopunio njegove baterije. Objašnjava da je trošak zanemariv, s obzirom na to da ga jedno punjenje baterija, koje je dovoljno za više od 100 kilometara, stoji oko 10 kuna, tim više što ga puni strujom dobivenom iz vlastitog solarnog sustava, također prvog na Krku. Pokazuje i svoj električni bicikl, koji zbog svojih godina – a ima ih 81 – više ne vozi često kao nekad, piše Deutsche Welle.

Osim što njegovo domaćinstvo koristi energiju iz obnovljivih izvora, ono je i samoodrživo. U svom vrtu velečasni Radić uzgaja 20-tak različitih vrsta povrća, koje zalijeva vodom iz vlastite cisterne, a ne iz vodovoda, a ima i maslinik sa 16 maslina, koje daju dovoljno ulja za cijelu godinu. Ima i četiri kokoši. Imao ih je i više, ali kad je vidio da mu ne trebaju, darovao ih je. I gotovo sav svoj otpad – sve osim plastike – velečasni Radić reciklira.

Radić je za DW sa zadovoljstvom podijelio svoje iskustvo, kako on to kaže, “života sa suncem”. Prije desetak godina, uoči odlaska u zasluženu mirovinu, imao je na raspolaganju 100 tisuća kuna. “Meni taj novac nije trebao, a kao kršćanin i katolik držao sam se načela da novac koji mi nije potreban i nije moj novac. Prema onoj priči o čovjeku koji razmišlja hoće li siromahu dati ribu ili udicu, odlučio sam se za udicu. Iskoristio sam novac kako bih svojim primjerom pokazao da je jedan ovakav sustav moguć. Želio sam probiti led”, u jednom dahu priča Radić i dodaje kako na ekološke probleme valja gledati ne samo kroz prizmu novca i isplativosti, nego održivosti i dobrobiti za zajednicu.

Iako je već tri godine u mirovini, Radić i dalje želi pomagati ljudima i mijenjati njihov način razmišljanja, duboko uvjeren da je ovakav način proizvodnje energije ekološki najprihvatljiviji i najrazboritiji u današnje vrijeme. “Kad ljudi dođu kod mene pogledati solarni sustav, znaju me upitati kad će mi se sve ovo isplatiti? I onda im ja odgovorim: već mi se isplatilo, jer vi ste ga došli pogledati!”, poentira Radić, ili pop Miko, kako ga od milja nazivaju njegovi sumještani.

I čini se da je u tome više nego uspješan. Njegov primjer ubrzo su slijedili i drugi na otoku. Stanica za tehnički pregled vozila na Krku i GP Krk, najveće građevinsko poduzeća na otoku, postavili su solarne elektrane na krovove svojih zgrada. Prije nego što su to učinili, svi su najprije došli vidjeti kako to funkcionira u Kremenićima. Misija velečasnog Radića time je bila ispunjena.

Krk je danas hrvatski lider kada je riječ o obnovljivoj energiji, kao i u odvajanju i zbrinjavanju otpada. Cijeli otok odvaja čak 50 posto svog otpada, a u prosincu prošle godine postotak odvojenog otpada popeo se na čak 60 posto, što znači da se od tone otpada šesto kilograma otpada reciklira i ponovno koristi. O kakvom je uspjehu riječ dovoljno govori podatak da se na razini Hrvatske prosječno odvaja i reciklira samo oko 15 posto komunalnog otpada, dok Zagreb odvaja samo jedan posto, i po tome je jedna od najgorih prijestolnica u Europi.

“Krk je po količini odvojenog otpada već ušao u 2020. godinu, jer je 50 posto odvojenog otpada cilj Europske unije za tu godinu. Naš je cilj do 2020. godine odvajati 80 posto otpada, a do 2030. godine ostvariti i punu energetsku neovisnost otoka, čime će Krk postati prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta”, objašnjava Vjeran Piršić, dugogodišnji ekološki aktivist i utemeljitelj ekološke udruge Eko Kvarner, koji živi u Njivicama na Krku i jedan je od najupućenijih u krčko ekološko čudo.

Danas krčki primjer održivog razvoja žele slijediti Korčula, Lastovo, Mljet i Pag... Model održivosti samo je način na koji su otoci oduvijek funkcionirali.