Cilj Dana žena ukazati je na ono što se po pitanju ženskih prava postiglo, no u obzir se isto treba uzeti ono što se još treba poduzeti kako bi se ravnopravnost žena stekla u svim aspektima života – tijekom cijele godine. Činjenica je da borba za prava žena, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, nije završena. 'Osmi mart' može poslužiti kao pravi dan za osvještavanje onoga što se po pitanju rodne ravnopravnosti uistinu događa i što se još treba poduzeti.

Geneza Međunarodnog dana žena veže se uz dane užurbane industrijalizacije. Na prijelazu iz 19. u 20. st. žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila odlučile su javno ukazati na loše uvjete za rad i niske plaće. Davne 1857. u New Yorku osnovale su sindikat i organizirale prosvjede. Najpoznatiji se održao 1908. godine kada je 15,000 žena marširalo je kroz New York zahtijevajući kraće radno vrijeme, bolje plaće i glasačka prava. Primarni cilj tog dana bio je ukazati na nejednake uvjete rada žena i muškaraca. Socijalistička partija Amerike, u skladu s tim težnjama, obilježava prvi Dan žena 28. veljače 1909. u SAD-u. Nadalje, u Kopenhagenu je 1910. u organizaciji Socijalističke internacionale održana Međunarodna ženska konferencija, gdje se progovara o ideji i bitnosti Međunarodnog dana žena, a koji bi se u svakoj zemlji s istim ciljevima, obilježavao isti dan. Odluka Međunarodne ženske konferencije 1911. uspješno se širi na područje Austrije, Danske, Njemačke i Švicarske. Zagovaratelji Međunarodnog dana žena zalažu se za bolje radne uvjete, pravo glasa, obučavanje za vođenje javnih ureda i najbitnije – da se diskriminaciji žena stane na kraj. Godinu 1975. UN proglašava međunarodnom godinom žene, a 8. ožujka kao Međunarodni dan žena – dan za ženska prava i mir u svijetu. No, gdje po pitanju ženskih prava stojimo danas, kad se na Međunarodni dan žena  i njegovu primarnu inicijativu gleda iz perspektive 21. st?

Ženska ravnopravnost u 21. st(?)
Iako su zahtjevi žena s početka i sredine prošlog stoljeća po pitanju poboljšanih uvjeta za rad djelomično ostvareni, problemi ukorijenjeni u složenu strukturu patrijarhata i dalje postoje. Bez obzira na to, dio mlađih generacija žena smatra da su bitke za ženska prava ostvarena. Pozivaju se na činjenicu da je sve više žena zastupljeno u upravnim odborima, da imaju veća zakonodavna prava te da se u svakom aspektu života može pronaći velik broj žena uzora.

Međunarodni dan žena do današnjih dana bilježi se kao praznik u nekim zemljama diljem svijeta. Na taj dan muškarci slave svoje majke, supruge, prijateljice, kolegice, darujući im cvijeće i male darove. No, nemojmo pobrkati Valentinovo i 'Osmi mart' –  ljubav i poštovanje prema ženama na 8. ožujka ne može zamijeniti činjenicu da ih se ostalih tristo dana godišnje i dalje ne tretira s dostojanstvom koje zaslužuju. Naime, u obzir se treba uzeti činjenica da žene još uvijek nisu plaćene kao njihovi muške kolege, da još uvijek nisu prisutne u jednakom broju u društvenim, političkim i ekonomskim procesima i odlukama te da je nasilje nad njima gore nego nad muškarcima.

Da se na ženskim pravima i dalje sustavno treba raditi ukazuju i poražavajući podaci UN-a:
• Na svjetskoj razini od ukupne siromašne populacije, 1,3 bilijuna su žene;
• U prosjeku, žene za isti posao dobivaju između 30 i 40 % manju plaću od muškaraca;
• Do 50% seksualnih napada počinjeni su nad djevojčicama u dobi mlađoj od 16 godina;
• Globalno, 603 milijuna žena živi u zemljama u kojima se nasilje u obitelji još uvijek ne smatra zločinom;
• Do 70% žena u svijetu izvjestile su da su doživjele fizičko i/ili seksualno nasilje u nekom trenutku svoga života;
• Više od 60 milijuna djevojčica diljem svijeta su nevjeste, udane prije 18. godina.

Iako se u početku Dan žena bazirao na ostvarenju boljih radnih uvjeta za žene, njegov fokus danas se uz te iste proširuje i na problematiku seksualnog i fizičkog zlostavljanja, zlostavljanja na radnom mjestu, medijsku seksualnu eksploataciju žena – tj. svu problematiku koja ukazuje na činjenicu da je ravnopravnost spolova još uvijek upitna. Isto tako, u obzir se treba uzeti činjenica da diljem svijeta nemaju sve žene privilegiju biti uključene i raditi primjerice u politici, školstvu, zdravstvu ili raditi uopće.

Hrvatska i ženska prava
U Hrvatskoj, politička bitnost Dana žena u zadnjih se godina prekrila bitnošću darivanja cvijeća te na taj način poprimila apolitičnu komponentu. Rodna neravnopravnost često se ignorira ili se opravdava biološkom determiniranošću kojom se pokušavaju opravdati nejednaka prava između žena i muškaraca. Isto tako, o nekim rodnim problematikama se javno nerado govori, kao što je to primjerice seksualno uznemiravanju na radnom mjestu. Na to je ukazala i koordinatorica ženskih sindikalnih grupa Jasna Petrović, koja je istaknula da nešto manje od 40% žena bilo izloženo seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu. Na to ukazuje i postotak zaposlenih žena koje se boje dignuti glas jer si ne mogu priušiti gubitak posla i sl. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubićič prošle godine je napomenula: "Žene u čak 90 posto slučajeva rade na ugovor na određeno vrijeme ili rade na crno, većinom su u potplaćenom sektoru, postavljaju im se diskriminirajuća pitanja: imaju li djecu, planiraju li imati djecu....".

Uz problematiku uvjeta rada, treba se javno progovoriti i o nasilju u obitelji, o kojem se ponekad ni ne govori kao o nasilju, dok su statistike isto poražavajuće. Primjerice, istraživanje koje je 2005. provela organizacija Ženska soba, pokazalo je da je 21% žena u Hrvatskoj doživjelo fizičko nasilje od partnera ili bivšeg partnera, 29% žena ima prijateljicu koja je žrtva nasilja te je čak 36% žena svjedočilo kada je majka bila žrtva očeva nasilja.

Nadalje, činjenica je kako se žene u gradovima susreću s drugačijim problemima nego žene u ruralnim krajevima. Prema istraživanju iz 2009., 2010. i 2011. godine koje je provelo Ministarstvo poljoprivrede u sklopu nacionalne strategije za promicanje ravnopravnosti spolova, na uzorku od 1656 seoskih žena od 18. do 81. godine života, čak 74,5% ispitanih seoskih žena trpi obiteljsko nasilje, dok je isti postotak ispitanih žena izjavio da im je potrebna pomoć u sprečavanju obiteljskog nasilja. Nadalje, čak 58% žena ne zna gdje i kako tražiti pomoć.

Izgleda da se kod analize potreba i problematike žena u obzir treba uzeti i pitanje klase, etniciteta, nacije, okoline, seksualne orijentacije i sl. – dakle, šira slika koja se ne tiče samo prava i potreba heteroseksualnih bjelkinja srednje klase koje su privilegirane već u startu.

Nadalje, iako razna istraživanja govore u prilog ostvarenju ženskih prava; o ženskom pristupu obrazovanju i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi i sl. postavlja se ultimativno pitanje – o kojim ženama govorimo? Drugim riječima, mlada poslovna žena koja radi u odvjetničkoj firmi nema iste potrebe i probleme kao što ih ima majka troje djece koja živi na obiteljskom gospodarstvu ili pak Romkinja od 15 godina. Naravno, to ne znači da su jedne potrebe važnije od drugih, već da govorimo o kompleksnosti teme koja se ne može svesti pod zajednički, univerzalni  naziv 'žena'.

Prema tome, zašto je Međunarodni dan žena bitan? Ako se uzme u obzir da je 21. stoljeće, u valu agresivnog kapitalizma, donijelo i neke nove rodne i seksualne problematike, treba ukazati da je ravnopravnost žena, po pitanju radnih uvjeta, rodne i seksualne eksploatacije i dr. i dalje gorući problem! I iako bi netko rekao da se 'Osmim martom' propagira socijalistička ideologija ili pak da je ravnopravnost žena postignuta, neka razmisli ponovno i neka razmotri svoju društvenu poziciju iz koje to govori. Činjenica je kako se po pitanju ženskih prava treba i dalje kontinuirano raditi.

Dan žena obilježava gdje smo i koliko još stepenica trebamo prijeći. Tom danu treba se pružiti pažnja kakvu je imao nekada, kad je predstavljao borbu protiv okova patrijarhata koji žene stoljećima tretira kao građane drugog reda.

Dan žena ne smije ostati samo uspomena na na neka zaboravljena vremena iz 20. st. – majke, kćeri, bake, radnice, djevojke, žene – ujedinite se i tražite svoja prava! A ako na 8. ožujka i dobijete koji cvijet, to je svakako lijepa gesta. No, nemojte se previše raznježiti i zaboraviti da jedan cvijet godišnje ne može zamijeniti ostalih tristo dana iskrojenih po slici muškaraca.

S nadom da ste svoju ženstvenost i emancipaciju u mogućnosti slaviti cijele godine, redakcija portala Ladylike.hr od srca vam želi sretan Dan žena.

Matija Ivoš

Izvori:
cyberschoolbus.un.org/
internationalwomensday.com
un.org/en/events/womensday/
zenskasoba.hr