Gisela  Januszewska se rodila 22. siječnja 1867. u moravskom selu Drnovice; tada u sastavu Austro-Ugarske, a danas u Češkoj Republici. Bila je jedna od petero djece u židovskoj obitelji Leopolda Rosenfelda, upravitelja nekretnina u Slavoniji. Živjeli su u Grubišnom Polju. Kuriozitet je da je Gizelin mlađi brat Alexander, satirčki pisac, zakonski usvojio sestrin nadimak "roda" kao vlastito  prezime. Nakon pohađanja privatne gimnazije u Brnu, udala se za mnogo starijeg Joachima Kuhna. Osjećajući se zarobljenom u braku, razvela se nakon nekoliko godina i preselila u Švicarsku, gdje je upisala medicinu na Sveučilištu u Zürichu. Diplomirala je kao Gisela Kuhn 1898.

Nakon što je stekla svoje prvo iskustvo u volonterskom radu u Ženskoj bolnici u Zürichu, Januszewska se preselila u Remscheid -tada Njemačko carstvo, i postala liječnica osiguranja za Allgemeine Ortskrankenkasse. Već slijedeće godine imenovana je za Amtsärztin, državnog zdravstvenog osiguranja, u bosanskom gradu Banja Luci i postala je prva žena liječnica. Doktorica Januszewska je vodila privatni dispanzer i predavala higijenu učenicama Više djevojačke škole. U vrijeme njenog boravka u Banjaluci su vladale epidemije i jako teško stanje kada je u pitanju zdravlje stanovnika.

Tijekom svoje karijere u Banja Luci, Januszewska je bila jedna od rijetkih liječnika koji su nastojali osigurati da bosanske muslimanske žene imaju odgovarajući pristup zdravstvenoj zaštiti. Njezin početni nadzornik, 20 godina stariji Ladislaus Januszewski, postao je njezin drugi suprug pa je Gizela morala napustiti mjesto javnog dužnosnika. Umjesto toga bila je šefica ambulante za žene u Banja Luci. Izvodila je i manje operacije te se proslavila u liječenju bolesnika s boginjama, tifusom, tifusom i sifilisom, ali prije svega osteomalacijom (posljednja je bila posebno raširena među bosanskim ženama, prema Teodori Krajewskoj, još jednoj liječnici u Bosni u to vrijeme).

Dolazak u Bosnu i Hercegovinu za nju nije bio osobni izbor, već jedina mogućnost da radi svoj posao. 9. jula 1899. godine, gdje je prvo radila ugovorom za državu, a kasnije je imala i privatnu praksu.
O energičnosti, entuzijazmu i marljivosti doktorice svjedoče rezultati njenog rada.

"U toku prve godine ukupno je imala 1.431 pacijenta, od čega 14 muškaraca, 936 žena i 479 djece, a od tog broja prema vjerskoj i nacionalnoj strukturi - 46,2 posto muslimana, 30,3 posto pravoslavaca i 19,6 posto katolika. Uglavnom je liječila infekcije, respiratorne i spolne bolesti, a obavljala je i manje kirurške operacije", rekla je Biljana Panić-Babić, izvanredni profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci i jedan od autora knjige "Banjaluka - Znamenite žene u istoriji grada".

Nakon umirovljenja Januszewskog, par se preselio u Graz. Doktorirala je medicinske znanosti neposredno prije izbijanja Prvog svjetskog rata, upisujući Sveučilište u Grazu. Kao 50-godišnja udovica je potom volontirala u vojnom medicinskom zboru kao jedini liječnik koji je bio na raspolaganju Militärkommand.

Januszewska je primila nekoliko medalja za svoje usluge, uključujući njemački Crveni križ i austrijski Red posebnih građanskih zasluga. Nakon rata 1919. godine otvara vlastitu praksu u Grazu. Do 1933. godine bila je liječnica zdravstvenog osiguranja u Štajerskoj i Koruškoj. Njezina društvena odgovornost bila je široko cijenjena: ne samo da je tretirala siromašne ljude besplatno, već je i neke od njih financijski podržavala. Bila je druga austrijska liječnica kojoj je dodijeljen naziv Medizinalrat, nagrada za izvanredan doprinos medicini.

Osim njemačkog, Gizela je dobro govorila francuski, engleski, te hrvatski jezik.

Krajem 1935. Januszewska je zatvorila svoju praksu, ali je nastavila socijalni rad. Godine 1937. njezin je rad nagrađen Viteškim križem, najvećom čašću u Austriji. Međutim, u roku od godinu dana Austriju je napala i pripojila nacistička Njemačka. Januszewska je postala žrtvom rasne politike. Njezin stan u Grazu zaplijenjen je 1940., a ona je bila prisiljena preseliti se u Beč, odakle je deportirana u logor Theresienstadt, gdje je umrla 2. ožujka 1943., u dobi od 76 godina.