Danas će u Zagrebu, na svečanosti koja se održava u palači Dverce, na Katarininu trgu, veleposlanica države Izrael u Republici Hrvatskoj, Zina Kalay Kleitman, u ime Uprave za sjećanje na mučenike i junake holokausta, proglasiti Amaliju, Emerika i Blaženku Glojnarić iz Mača i Jurja Pavleka iz Zlatara, Pravednicima među narodima.

To je najviše priznanje koje dodjeljuje država Izrael pripadnicima drugih naroda koji su spašavali Židove u ratu. Odličja će primiti predstavnici obitelji Glojnarić i Pavlek. Postupak odlikovanja pokrenuo je Paul Schreiner, koji danas živi u Italiji, a kao 13-godišnjeg židovskog dječaka iz Bedekovčine, za vrijeme Drugoga svjetskoga rata od sigurne smrti spasila ga je obitelj Glojnarić iz Mača i Juraj Pavlek iz Borkovca. U ratu je izgubio roditelje, sestru i desetak najbližih rođaka.

Sam naziv ove počasti potječe iz biblijskih apokrifa, midraša, gdje se kaže: Pravednik iz drugih naroda služi Svetome. Izraelski parlament, Kneset, donio je 1953. godine na temelju Zakona o sjećanju na mučenike i junake odluku o osnivanju nacionalnog spomen-mjesta Yad Vashem, ustanove za čuvanje sjecanja na stradale židovske zajednice i na one pripadnike naroda svijeta koji su tijekom Holokausta izložili opasnosti vlastiti život spašavajući Židove. Ova ustanova obuhvaća muzej, knjižnicu i istraživački odjel, a smještena je na rubnim obroncima Jeruzalema, okružena drvećem koje je posađeno u čast Pravednika. Zakon donosi naziv za njih Hasidei ummot ha-olam (Pravednik medu narodima svijeta).

Odličje za Pravednike sastoji se od medalje i povelje o priznanju. Pravednikom medu narodima svijeta može biti proglašena samo nežidovska osoba koja je u vrijeme Holokausta pružila odlučujuću pomoć izlažući svoj život i sigurnost opasnosti od progona prema odredbama takozvanih rasnih zakona. Naslov Pravednika osigurava pravo na postavljanje u parku na prostoru Yad Vashema u Jeruzalemu ploče s imenom Pravednika i imena zemlje iz koje potječe (dok je bilo mjesta, za svakog Pravednika sadilo se drvo). Ovo priznanje najveće je odličje koje ne-Židov može primiti od Države Izrael. Ono simbolizira zahvalnost i vječno sjecanje na žrtvu što su je Pravednici podnijeli za spas Židova kao naroda.

Stoga je na medalji koja se uručuje Pravedniku upisana talmudska rečenica:
"Onaj koji je spasio jednu osobu, kao da je spasio čitav Svijet."

Najdublji je smisao ovoga odličja u vječnoj vezi koja nastaje između Pravednika i židovskoga naroda. 

Pravo na predlaganje za odličje Pravednika ima spašena osoba i svatko drugi tko zna pojedinosti spašavanja. Postupak za priznavanje vodi se na temelju dokaza, uz svjedočenje osoba koje su bile nazočne spašavanju, odnosno koje su u doba spašavanja imale spoznaju o određenome činu spašavanja. Osoba može biti proglašena Pravednikom i ako trenutno spašavanje nije bilo konačno, odnosno ako je spašena osoba na kraju ipak stradala. Komisija Yad Vashema radi u dva stupnja, redovitom i prizivnom, a odluke donosi na temelju svjedočenja onih svjedoka, židovskih i nežidovskih, koji su osobno nazočili spašavanju, te koji su u to doba bili stariji od dvanaest godina. Odluka o priznavanju Pravednikom donosi se na temelju propisanih kriterija Yad Vashema, od kojih je najvažniji izlaganje životnoj opasnosti prigodom pružanja pomoći. Nemoguće je otkriti sve slučajeve pružanja odlučujuće pomoći progonjenima, no usprkos svim teškoćama, svakodnevno se otkrivaju slučajevi spašavanja i proglašavaju novi Pravednici.

Do sada je ukupno proglašeno oko 16.000 Pravednika.
Svim Pravednicima ujedno se dodjeljuje i počasno državljanstvo koje ta osba može i koristiti.

Prvobitno je bilo zamišljeno da se na Gori sjećanja za svakog pravednika zasadi jedno stablo, da bi se zbog nedostatka prostora uvelo da se imena Pravednika ovjekovječe na spomeniku, Zidu Časti. Na spomeniku je upisano ime Pravednika i ime zemlje iz koje potječe.

Više od stotinu Hrvata primilo je ovo priznaje od države Izrael za spašavanje Židova za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Slijedi nepotpuni popis hrvatskih Pravednika:
• Ivan Antunac
• Olga i Dragica Bartulović, Split
• Bauer Čedomir i Branko Bauer, Zagreb
• Mate Bedrica
• Antun i Mira Benčević
• Zina-Gertruda i Tihomil Beritić , Zagreb
• Ivana Belajec
• Nevenka Borić (posthumno)
• Ivan Breskvar
• Matej Buterin, Zadar
• Marko Božić
• Marija i Karel Car
• Alfred, Vera i Mario Carnelutti , Zagreb
• Smiljan Franjo Čekada
• Ratimir Deletis
• Agata Djerek (posthumno)
• prof. Žarko Dolinar i Boris Dolinar
• Josip i Rozika Eberhard
• Miho i Velimir Ercegović, Zagreb
• Krista i Marijan (spisatelj, autor popularnih "Bobija i Rudija") Filipović , Zagreb
• Ruža Fuchs
• Ante Fulgosi , dr.
• Franjo i Lidija Griner
• Marija Guina, Makarska
• Milica i Franjo Hocenski (posthumno)
• Pavao Horvat, prvi hrvatski pravednik - 1965. (rođen u Karlovcu)
• Stjepan Janković , svećenik u selu Lukač, kraj Čakovca
• Dragutin Jesih , svećenik
• Andrija i Nikola Jurić , Pelješac
• Cecilija i Karitas Jurin ,
• Ante Kalogjera (posthumno)
• Jakša Kalogjera , ing.
• Kapetanović (obitelj)
• Miroslav Kirec
• Kovačić (obitelj) posthumno
• Hedviga i Vinko Kovačić (posthumno)
• Ada i Ivo Kraljević
• Franjo Krtić
• Bela i Katarina Kudlik
• Iva i Tomo Kumrić 
• Ankica Lončar (posthumno) i njen sin Darko
• Juca Malčić
• Lujza Milharčić-Vlahović
• Ante Milošević
• Vid Andrija Milošević
• Olga i Ida Obradović
• Anka Oštrić , Zagreb
• Amadeja Pavlović , Đakovo, časna sestra (posthumno)
• Andrija Poklepović
• Bronislawa i Wladislaw Praschek
• Josip Pribilović
• Antica i Jakov Radonić
• dr Boris Roić
• Rudimir Rudolf Roter, hrvatski novinar, prvi novinar Pravednik među narodima
• Vera Roussal
• Elza, Ferid, Sead (novinar, Zagreb) i Emira Saračević
• Mihovil Silobrčić
• Franjo i Lela Sopianac
• Pera i Stanko Šiljeg (posthumno), Metković
• Lujo Štefan, Štefan Ljubica
• Emanuel i Mandica Taborski
• Adam Till
• Mate Ujević, leksikograf, Hrvatska enciklopedija 1938. - 1945.
• Ivan Vranetić , Zagreb
• Ante Vuletić , prof. dr.
• Ljuba Žagar (Ljubica)

Njihova djeca i unuci imaju razloga biti beskrajno ponosni!


A.D.Brkić
Izvor informacija: Julija Koš “Alef bet židovstva”