Stvaranje dojma o drugoj osobi proces je koji se odvija po određenim pravilima i zakonitostima.Da bi uopće došli u situaciju da donosimo sud, osoba mora  doći u naše vidno polje, mora nam se, iz nekog razloga, na nju usmjeriti pozornost (svakodnevno se mimoilazimo s puno ljudi, koje i ne primjećujemo jer ne postoji razlog zbog kojeg bi počeo proces opažanja).

Kada druga osoba uđe u vidno polje, promatrač želi formirati dojam o osobi u cijelosti, čak i kada su podaci vrlo oskudni, jer naš mentalni sklop ne trpi dojam koji nije potpun. Nastojimo doprijeti do jezgra ličnosti preko jedne ili više osobina. U tome leži uzrok mnogih grešaka u procjeni neke osobe, jer se previše oslanjamo na prvi dojam. Tako ako za neku slavnu osobu znamo da je dobra glumica, automatski ćemo pretpostaviti i da je u stvarnom životu dobra osoba.

Istraživanje američkog psihologa Edward L. Thorndikea je pokazalo da mišljenje ljudi o jednoj pojedinosti nekog čovjeka djeluje na mišljenje o tom čovjeku u cjelini. U svom članku iz 1920. godine pod nazivom „The constant error in psychological ratings“, Thorndike je skovao pojam ''halo – efekt''. Naziv ''halo – efekt'' dolazi od engleske riječi ''halo'', što znači aureola oko glave sveca.

Istraživanja su također pokazala da se osobe koje su fizički privlačne percipira i kao one koje su seksepilne, ženstvene/muževne te one koje im se sviđaju. Osim toga, pokazala su i da se pretpostavlja da su lijepi ljudi društveniji i popularniji, nego manje privlačni ljudi. Dakle, fizički se izgled povezuje sa socijalno poželjnim osobinama. Prema tome, ljepota predstavlja i snažan stereotip.

Solomon Asch, socijalni psiholog, proveo je (1946.) istraživanje čiji je rezultat pokazao da je halo efekt povezan s kognitivnom disonancom. To je stanje u kojem se ljudi nalaze ako imaju dvije informacije, dvije misli ili dva stava koji nisu u skladu (ili ako rade nešto što nije u skladu s njihovim stavovima, npr. čovjek se aktivno zalaže/bori za prava životinja, a redovito ide u lov).

Kada ljudi postanu svjesni kognitivne disonance, traže način da je uklone, kako bi postigli usklađenost svojih informacija ili misli (ili stava i ponašanja). Ljudi tada traže informacije koje će podržati jedno ili drugo uvjerenje (informaciju ili misao) te izbjegavanju informacije koje to uvjerenje (informaciju ili misao) ne podržavaju. Halo efekt vezan je uz kognitivnu disonancu na sljedeći način: kad osoba pozitivno ocijeni drugu osobu na nekoj osobini, tada traži da ta ocjena bude u skladu s ocjenama drugih osobina te osobe. Stoga, informacije koje primimo prve imaju veći utjecaj od onih kasnijih; za stvaranje mišljenja o nekoj osobi prve su informacije važnije od kasnijih. Ako su te informacije pozitivne, taj će prvi pozitivan dojam povoljno utjecati na kasnije dojmove o osobi.


Dakle, kada se ljudi susretnu s nekom osobom i ona im se svidi, automatski joj ''prilijepe'' niz pozitivnih osobina koje ta osoba uopće ne mora imati. Simpatična i zgodna djevojka koju je mladić sreo u trgovini može imati sobu ''iz horor filmova'' (biti jako neuredna) ili ''visiti'' cijeli dan na Facebooku, dok njezina majka pored nje ne zna što će prije u kući napraviti od posla. Radnik u nekoj tvrtki prosječnog (ili ispodprosječnog) fizičkog izgleda može biti najbolje što se toj tvrtki dogodilo – dolaziti na posao i odlaziti s posla na vrijeme, marljivo raditi za vrijeme radnog vremena, biti kreativan i pun ideja koje će pomoći tvrtki da svoje poslove obavlja uspješnije i da napreduje.

Praksa je pokazala da se smanjivanje halo – efekta uspješno postiže upozoravanjem procjenitelja na tu vrstu pogreške. Dakle, o osobi ne biste trebali zaključivati na osnovu njezina fizičkog izgleda (jedne osobine) ili dojma kojeg ste o njoj stekli. Ako vam je neka osoba koju zapravo još ne poznate lijepa, važno je da ju bolje upoznate (provedete neko vrijeme s njom) kako biste mogli donositi zaključke o njezinim drugim osobinama i kako biste saznali kakva je ona zaista.


Izvori: http://psychology.about.com/od/socialpsychology/f/halo-effect.htm
http://www.selfstairway.com/how-to-make-a-good-first-impression/
http://jackmalcolm.com/blog/2012/02/the-halo-effect-and-the-power-of-first-impressions/