195 godina Diora

Bio je majstor kreiranja oblika i silueta, što je on sam obrazložio rekavši: „Dizajnirao sam ženu cvijet.“ U krojeve je umetao kosti, žice i mnogo slojeva tkanina, bazirao ih je na isticanju struka žene. Haljine koje je radio bile su pripijene u struku,a jako odmaknute od linije tijela u bokovima (čime je postizao izgled cvijeća i okrugli oblik odjeće). Rub suknji bio je naglašen, stvarajući lijepu siluetu. U početku žene su prosvjedovale, jer je njegov dizajn haljina pokrivao njihove noge. Žene odšivavale porube svojih haljina da bi iskoristile tkaninu u neke druge svrhe, jer su navikle na nedostatak tkanina zbog rata.

 


Brand koji je Christian Dior utemeljio ove godine slavi 195 godina postojanja, što je rezultat kreativnosti i stalnog poboljšanja postojećeg, suradnje s kreativcima iz raznih sfera, ali i dovođenjem vrsnih imena na poziciju kreativnog direktora. Christian Dior je vladao francuskom modnom scenom 40-ih i 50-ih godina. Ne samo da je smislio New Look koji je promovirao figuru pješčanog sata, nego je i uveo poslovnu strategiju, koja ga je za samo 10 godina na globalnoj ljestvici postavila kao brend luksuzne robe, uključujući i parfeme.

Christian Dior je rođen 21. siječnja 1905.  u Granvilleu, na normandijskoj obali Francuske. Njegova obitelj, čija je sudbina ovisila o proizvodnji gnojiva, nadala se da će postati diplomat, ali je Dior samo želio baviti se modom i crtanjem. Da bi zarađivao, prodavao je svoje modne crteže za 10 centi po crtežu.

Diorova najveća ljubav bila je umjetnost, pa je 1928. godine otvorio malu galeriju u Parizu, gdje je prodavao slike Pabla Picassa, a obitelj se tu doselila nekoliko godina ranije.

Međutim, tragedija je zadesila obitelj smrću Diorovog starijeg brata i majke, pa je obiteljski posao opadao. Christian je narednih nekoliko godina proveo prodavajući svoje crteže modnim kućama. 
Poslije financijske katastrofe njegove obitelji, koja je rezultirala gubljenjem biznisa njegovog oca, Dior je bio primoran zatvoriti galeriju.

Od 1930-ih do 1940-ih godina radio je s Robertom Piguetom, sve dok ga nisu pozvali na služenje vojske. Godine 1942., nakon što je napustio vojsku, Dior se priključio modnoj kući Lucien Lelong, gdje su on i Pierre Balmain bili prvi dizajneri. Za vrijeme II svjetskog rata, Dior je oblačio žene nacističkih oficira i francuskih kolaboracionista. Godine 1946, 8. listopada, Dior je osnovao svoju modnu kuću, podržanu tekstilom Marcel Boussac, magnata u proizvodnji pamuka.

Pravo ime linije njegove prve kolekcije, predstavljene početkom 1947. godine bilo je Corolle (botanički izraz corolla ili kruna cvijeta ), ali izraz New Look (Novi Izgled) je smislila Carmel Snow, glavna urednica Harper's Bazaar. Kreirajući pod vlastitim imenom, redefinirao je estetiku poslijeratnog razdoblja i nametnuo vlastite kriterije, zasnovane na veličanju senzualne ženstvenosti, kakvu je uskoro na filmskom platnu proslavila Marilyn Monroe.

Haljine s Diorovim potpisom nastajale su kao mala arhitektonska remek-djela, silueta je naglašavala liniju tijela, a žene su izgledale poput zvijezda. Glavne karakteristike bile su meka, zaobljena ramena, opasan struk i pune suknje. To je bilo ono što je trebalo ženama nakon ratne neimaštine.

Citirali su Diorovu rečenicu: „Ja sam stvorio ženu-cvijet “. Bio je majstor u stvaranju oblika i silueta.

New Look je odmah postigao uspjeh. Narudžbe su stizale od Rite Hayworth , balerine Margot Fonteyn , a Dior je bio pozvan da napravi privatnu prezentaciju britanskoj kraljevskoj porodici u Londonu. Tijekom 50 -ih godina, uslijedili su poznati klijenti, a među njima Ava Gardner, Marlen Ditrich, princeza Margaret ...I Marlene Dietrich bila je velika obožavateljica Diora. Čak je odbila snimati s legendarnim Hitchcockom Stage Fright ako ne bude nosila kostime svoga omiljenog kreatora. “No Dior, no Dietrich!”, bila je izričita, nakon čega je u njezin ugovor unesena klauzula da će nositi Diorovu odjeću, krzna i nakit, uz jedini uvjet da se s odabirom ipak složi i reditelj. I privatno gotovo uvijek u Dioru, Marlene je naručivala čak i kašmirske muške džempere koje je plaćala po 19.000 franaka – današnjih 4.000 dolara.

Žene širom svijeta su prihvaćale ovaj izvanredan novi izgled haljina Christiana Diora.
Ipak, iz nekog razloga, čak i s toliko ljudi kojima se sviđao taj novi izgled, mnogi su bili protiv njega. Neki modeli koji su bili na fotografijama ekstremno su prikazani, sa svučenom odjećom , pa su vlade mnogih zemalja širom svijeta zabranile liniju, nazivajući kolekciju nečuvenom i raskalašnom. Pitam se  bi li i danas rekli tako nešto.

I pored toliko ljudi kojima se dopadao stil Christiana Diora, neki bi ga dočekivali, kada je dolazio u SAD, protestirajući protiv njegove modne linije. Christian Dior nije dozvoljavao da ga negativnost nekih ljudi zaustavi, pa je svakih šest mjeseci izbacivao novu liniju, što je ubrzo bilo 22 linije za kratko vrijeme .

Dior je gotovo sam obnovio Pariz, kao modni glavni grad svijeta. Zatim je krenuo u revoluciju u modnoj industriji. Shvatili su da budućnost leži u internacionalnom tržištu i različitim proizvodima, pa su otvorili sestrinsku kompaniju u poslu s krznom , spremnu za „outlet“ kolekciju i prvi Diorov parfem, Miss Dior.

Diorovi čuveni mirisi za žene uključuju Dune, Dolce Vita, Diorella, Dioressence, Diorissimo, Eau Fraiche, Forever and Ever, Hypnotic, Poison, J΄adore, Miss Dior, Tendre Poison ... “Parfem neke žene o njoj govori više nego njen rukopis”, govorio je.

Diorove ponude idu i dalje od ovoga, uključujući stvari od kože, cipele, modne dodatke i  nakit. Kada je jedna američka kompanija ponudila da kupi prava za proizvodnju Diorovih čarapa, Dior i njegov partner su odbili isplatu i pregovarali o isplati postotka na količinu prodaje, uvodeći tako kraljevski sustav plaćanja u modnu industriju.

Koliko je Dior bio veliko ime vidi se po tome što je, već dvije godine nakon osnivanja vlastite modne kuće, samo u njenom pariškom sjedištu (1948. imao je podružnicu u New Yorku, a od 1954. i londonsku) u sedam dana nakon predstavljanja nove kolekcije primio narudžbe za 1.200 haljina! Samo za proizvodnju čarapa i rukavica zapošljavao je 900 ljudi, a 1954. njegovo sjedište u Parizu obuhvaćalo je pet zgrada s dvadeset osam ateljea.

Christian Dior prvi je osmislio sistem davanja licenci za izradu i distribuciju proizvoda s njegovim potpisom, od kravata i čarapa do parfema i šminke.

Kod njega je kao krojač 1946. počeo karijeru i Pierre Cardin, a 1955. devetnaestogodišnji Yves Saint Laurent postao je Diorov pomoćnik. Dvije godine kasnije, Dior se sreo sa Saint Laurentovom majkom, Lucienne Mathieu-Saint Laurent, kako bi joj rekao da je odabrao Yvesa da nastavi njegov rad u Dioru. Ona je bila zbunjena ovom opaskom s obzirom da je Dior tada imao tek 52 godine.

No, ubrzo nakon sastanka sa Saint Laurentovom majkom, Dior je 24. listopada 1957. doživio fatalni infarkt, ostavljajući firmu u kaosu. Kako bi stabilizirao brend, generalni direktor kuće Jacques Rouët postavio je 21-godišnjeg Yvesa Saint-Laurenta za glavnog dizajnera. Nakon njega, krajem 60-ih, kreativni direktor postao je Marc Bohan, potom Gianfranco Ferré, te John Galliano, koji je neslavno smijenjen zbog grubog antisemitskog ispada. Naslijedio ga je belgijski dizajner Raf Simons, čija je premijerna kolekcija haute couture, prošle godine, odlično primljena.

“Bio je ne samo veliki couturier nego i divan dekorater te vrhunski gurman, ali i dobar čovjek, osjećajan, darežljiv, privržen i pun humora. Povezivala nas je ljubav prema đurđevku, pa me sveprisutnost tog cvijeća na njegovom sprovodu dodatno pogađala”, zapisala je francuska plemkinja Liliane de Rothschild, klijentica i velika prijateljica Christiana Diora, dok je gledala njegov lijes prekriven đurđevkom. Na sprovodu Christiana Diora, 27. listopada 1957., bilo je oko 2.500 ljudi, među njima i slavni klijenti na čelu s Vojvotkinjom od Windsora. Do smrti beskrajno praznovjeran, čemu je vjerojatno doprinjelo i ispunjeno proročanstvo gatare koja mu je prorekla da će postati slavan i bogat zahvaljujući radu sa ženama. Redovito je, od 13. godine, posjećivao vidovnjakinju Madame Delahaye a nikada se nije odvajao od svojih talismana.

U džepu je stalno imao narukvicu s nekoliko privjesaka: dva srca, minijaturni buketić đurđevka, antički novčić, komadić drveta, djetelinu s četiri lista i zvijezdu petokraku – ukras koji je otpao s neke kočije. Pronašao ju je na cesti 1946., dok je žurio na sastanak s Marcelom Boussacom, najbogatijim industrijalcem u poslijeratnoj Francuskoj. Shvatio je to kao dobar znak i tog dana nagovorio Boussaca da mu financijski pomogne pokrenuti modnu kuću. Sve što je uslijedilo odavno je ušlo u legendu.


 

Katarina Jelić

Izvori:http://www.vogue.com/voguepedia/Christian_Dior_%28Brand%29

http://www.biography.com/people/christian-dior-9275315

 
 
 
 

Komentari

Ostali članci